Zima možda izgleda kao period odmora za baštu, ali uz pravi izbor biljaka, možeš uživati u svježem povrću i tokom najhladnijih mjeseci. Neke vrste ne samo da podnose niske temperature, već im hladnoća daje još bolji ukus i teksturu.
Uzgoj zimskog povrća odličan je način da maksimalno iskoristiš vrt tokom cijele godine. Ne samo da ćeš imati zdrave domaće namirnice pri ruci, nego ćeš i poboljšati plodnost zemlje te smanjiti potrebu za kupovinom u marketima.
Zašto saditi zimsko povrće?
Stalna svježina: imaš vlastiti izvor hrane bez oslanjanja na uvoz.
Otpornost: mnoge kulture lako preživljavaju hladnoću bez posebne brige.
Iskorištenost tla: bašta ostaje aktivna i tokom zime.
Bolji ukus: mraz često pojača prirodnu slatkoću određenih biljaka.
Povrće pogodno za zimsku berbu:
Kelj – postaje slađi i mekši nakon mraza.
Matujzova salata (poljska salata) – brzo raste i otporna je na hladnoću.
Špinat – mladi listovi su odlični za salate, stariji za kuhanje.
Praziluk – može ostati u zemlji i vaditi se po potrebi.
Prokulice – razvijaju pun, bogat ukus nakon hladnog vremena.
Peršun korijen (pastrnjak) – postaje prijatno sladak u smrznutom tlu.
Kasne mrkve – posađene u jesen, spremne su za zimu.
Blitva – dobro raste pod zaštitom, poput najlona ili tunela.
Bijeli luk – sadi se u jesen, a zeleni izdanci se jedu već na proljeće.
1
Zimski luk – izuzetno otporan, rano niče i spreman je na proljeće.
Savjeti za uspješan uzgoj
Prije sadnje, obavezno rahli zemlju i obogati je kompostom. Time ćeš osigurati zdrav rast i otpornost biljaka na hladnoću. Za dodatnu zaštitu koristi tunel, foliju ili agrotekstil, posebno ako temperature idu ispod nule.
Zimsko vrtlarstvo donosi mir, zadovoljstvo i osjećaj samoodrživosti. Kad u hladnim danima ubereš svježi kelj ili praziluk iz svoje bašte, shvatit ćeš da trud vrijedi svakog trenutka. 
